SRPSKE IGRE SARAJEVSKOG POLJA; Koreograf: Vladimir Mandičevski

   Igre zastupljene u koreografiji su vrlo dinamične sa živim treskanjem cijelim tijelom. Igrale su se o praznicima, svadbama i prelima. Neke od igara su se igrale i u gradu i na selu. Osmerac, Šarano, Poskakuša, Trebeviću itd. su neka od kola zastupljena u koreografiji. Vecinu od igara je pratila i lijepa pjesma sa ovog podneblja.

   GRADSKE IGRE IZ SARAJEVA; Koreograf: Vladimir Mandičevski

   Kostimi : Originalni kostimi sa ovoga područja, karakteristični po uticaju Osmanlija na samo oblačenje, ali i sačuvanom originalnošću vezano za naciju i religiju Srpskog stanovništva.
Karakteristika ovih igara su veoma elegantni i profinjeni raznovrsni koraci sa laganim njihanjem tijela i sitnim treskanjem koje daje poseban ton ovim igrama. I u ovoj koreografiji imamo igara u otvorenom i zatvorenom kolu sa dosta pjesme koje ponekad imaju i šaljiv ton.
Igraju se : Jeftanovićevo, Igra kolo na čekiću, Sarajčica, Daj to maj to, Dudžun pop itd.

   IGRE IZ KREŠEVA; Koreograf : Dragutin Ivančanin

   Temperamentna igra vezana za nadigravanje igrača u kolu ..Igralo je srpsko i hrvatsko stanovništvo . Po igri Igra kolo na čekiću dobila ime a vezano za rudarska naselja iz Kreševa iako obuhvata širi region oko Sarajevskog polja.Igraju se:Igra kolo na čekiću, Rijetko, Došlo pismo, 
Ćumurka i sl.

  IGRE IZ GLAMOČA; Koreograf : Nedžmija Kukričar

   Srpski krajevi su često bili pod okupacijom raznih sila. Pod takvim uslovima Srbi u Dinarskoj oblasti balkanskog poluostrva nisu smjeli igrati uz muzičku pratnju. Gorštacki sinovi i kćeri srpskog naroda su ipak razvili neprevaziđenu igru samo uz bat koraka, koja pokazuje duh, snagu i izdržljivost Dinarskih Srba. „Glamočko nijemo kolo“.  Muškarci isključivo udarcima svojih opanaka stvaraju ritmički kontrapunkt  koracima djevojaka. Kako se tempo povećava, glamočko nijemo kolo postaje sve  uzbudljivije, a rad nogu igrača sve impresivniji. Kolo je s vremena na vrijeme praćeno glasnim povicima – naredbama, kojima jedan od igrača najavljuje  promjenu koraka ili ritma što ovoj rijetkoj igri daje dodatnu napetost i sceničnost.  Ritam je vema prepoznatljiv i rado se igra na području Krajine i Bosne koju  naseljavaju ili su naseljavali zapadni Srbi.

  IGRE IZ ŠUMADIJE; Koreograf : Nedžmija Kukričar

   Ovo su igre iz centralne Srbije, oblasti koja je najbogatija izvornim srpskim  narodnim igrama. Koraci ovih igara su sitni i tanani povezani finim nitima u  filigranski poetičan vez. Prelaz iz igre u igru je gotovo neprimjetan a svaka igra za  sebe predstavlja posebno koreografsko rješenje. Ovo su igre koje imaju  etnografsko i istorijsko značenje prepletene običajima. Nošnje za ove igre  predstavljaju poseban vizuelni doživljaj, a svaka nošnja za sebe je umetničko  djelo.

  VRANJANSKA SVITA; Koreograf : Mladen Krsman

   Malo koja koreografija kao ova uspjeva da poveže staru priču o bogatstvu i siromaštvu, o ljepoti i poroku, o redu i neredu, o Koštani. Tu su kroz igru vrlo precizno opisani begovi i njihove žene, njihov način života, njihovi temperamenti.
Sa druge strane su ciganke i cigani. Ljudi bez igde ičega, ali ljudi vedrog duha, puni energije, koji žive život od danas do sutra. Koreografija koja je sačuvala izvornost, a ujedno zadovoljila sve scenske i koreografske potrebe.

  IGRE IZ ISTOČNE HERCEGOVINE; Koreograf : Mladen Krsman

   Manji dio igre se izvodi šutke, a veći uz bogatu vokalnu pratnju pretežno u sekundarnom sazvučju. Igra se po principu jednovitih i dvovitih kola u koja spada i tzv. kolo na kolo (kolo na dva nivoa). Važno je napomenuti da u toku igre uz vokalnu pratnju često dolazi do asimetričnosti. U igrama Istočne Hercegovine, karakteristični su najstariji oblici dinarskog igranja, razne vrste kolanja, hodavki, kola udvoje i sl.
Igraju se : Jednovito kolo, Proskaka, Prolijeta, Kolo na kolo, Trusa itd, a pjevaju: Tekla voda na valove, Kalopere-pere, Kićeno, Oj djevojko itd.